TZ SBK/KSB
 

O kantonu

Srednjobosanski kanton obuhvata geografsko jezgro Bosne i Hercegovine, što čini 12,1% površine FBiH, sa preko 270 000 stanovnika. Površina SBK/KSB iznosi 3199 km². Svojom zapadnom polovinom ovaj Kanton alimentira jugoistočne dijelove makro regiona Bosanska Krajina, a istočnom polovinom koindicira s kranjim sjeverozapadnim područjima sarajevsko-zeničke makro-ekonomske regije. Područje Srednje Bosne administrativno je uređeno kao Srednjobosanski kanton, koji obuhvata 12 općina: Travnik, Novi Travnik, Vitez, Jajce, Donji Vakuf, Gornji Vakuf, Bugojno, Dobretići, Busovača, Fojnica, Kiseljak i Kreševo.

Po svom geografskom poloožaju predstavlja važno raskršće bosanskohercegovačkih, pa i evropskih puteva. Stanovnici Srednje Bosne, davno su spoznali da koristeći darežljivost prirode i kulturno-historijsko-bogatstvo mogu privući turiste, tako da danas u Srednjobosanskom kantonu, pored izletničkog, poslovno-tranzitnog i rekreacijskog turizma, postoji veoma razvijen zimski, banjsko-lječilišni, lovno-ribolovni, vjerski, sportski i seoski turizam. Kanton Srednja Bosna se nalazi u zoni osnovnog prioritetnog razvojnog pravca.

Kanton Srednju Bosnu karakteriše izrazito planinsko-brdsko područje (300- 1922 m). Najveće rijeke su Lašva i Vrbas koje sa svojim tokovima određuju prometnost u svim pravcima (sjever-jugoistok-zapad). Centralni geografski položaj SBK/KSB povezuje tranzitne pravce sjeverozapad-jugoistok (Bihać-Travnik-Sarajevo-Goražde) i sjeveroistok-jugozapad (Tuzla – Zenica – Travnik – Bugojno – Mostar – Ploče, odnosno Neum, te iz Bugojna za pravac Livno – Split). Klimatske karakteristike su planinsko-kontinentalna klima sa mikro-lokalitetnim varijetetima vezanim za riječne doline i nadmorsku visinu. Površina SBK/KSB je 3199 km². Konstituiraju ih područja općina Bugojno, Busovača, Dobretići, Donji Vakuf, Fojnica, Gornji Vakuf - Uskoplje, Jajce, Kiseljak, Kreševo, Novi Travnik, Travnik i Vitez.

Na području Srednjobosanskog kantona razvijena je prerađivačka industrija (metalna, drvno-prerađivačka, tekstilan, sekundarne sirovine, kožna obuća i grafika). Trgovina i poljoprivredna proizvodnja su dominantne na području Kantona. Privredni resursi koji se nalaze na ovom području veoma su značajni kako za Kanton tako i za BiH. Od energetiskih sirovina mogu se istaknuti: lignit na području Vrbaske doline, mrki ugalj na području Lašvanske doline, zemni plin na području Kiseljaka...

Uz to nalaze se i druge vrste industrijskih mineralnih sirovina kao što su rude aluminija – boksiti na području Jajca i Donjeg Vakufa; rude željeza – magnetiti, hematiti i limoniti na području planine Radovan; rude gipsa na području Gornjeg Vakufa – Uskoplja i Donjeg Vakufa; rude kvarcita, žive, bakra olova i cinka na području Gornjeg Vakufa – Uskoplja, te građevinski materijali kao što su tehnički i arhitektonsko građevinski kamen u koji spadaju dolomiti, krečnjaci, kvarc-dioriti, rioliti, mramori, tufoi i sedre, kao i gline. Značajni resursi predstavljaju termalne i mineralne vode koje se nalaze na području Kiseljaka, Fojnice i Bugojna.Od ukupne površine SBK 57% pokriveno je šumama, 34% poljoprivrednim površinama. Drvne zalihe iznose 38 milijuna kubičnih metara drvne mase. Od toga 46% odnosi se na četinare
 

Satelitski pogled