BUGOJNO

NASTANAK I NAZIV GRADA
Skopaljska dolina je spomenuta u Povelji ugarskog kralja Bele IV 1244. godine. Ime je dobila po staroj župi Uskoplje, koja se proteže od Gornjeg Vakufa do Donjeg Vakufa, koji su se tada nazivali Gornje i Donje Skoplje. Župa Uskoplje je dobila ime po fizičkom izgledu. Uska, duga riječna dolina duga 27 kilometara i široka 2 kilometra, nazvana je "Usko Polje", te se kasnije naziva Uskoplje.

OSNOVNE KARAKTERISTIKE
Općina Bugojno smještena je u Skopaljskoj dolini, koja se nalazi u gornjem toku rijeke Vrbas. Na 570m nadmorske visine i 366km², Skopaljska Dolina, bogata je bjelogoričnim i crnogoričnim šumama, ali i autohtonom divljači. Okružuju je planine Kalin (1530m), Rudina (1385m), Stožer (1662m). Pored prelijepe rijeke Vrbas, ovim gradom protiču i Gračanica, Poričnica, Duboka, Bunta, Vitina, Drvetinjska rijeka i Vileski potok. Prema podacima iz 1991.godine u općini je živjelo 46.889 stanovnika.. Općina Bugojno graniči sa općinama Gornji Vakuf- Uskoplje, Donji Vakuf, Novi Travnik i Kupres, U blizini grada, samo 12km od centra nalazi se Sportsko-rekreacioni centar “Rostovo”, na nadmorskoj visini od 1000 m, koji je pogodan za zimske sporsko-rekreacione aktivnosti. Vruća voda, koja se nalazi 6 km od centra grada, jedini je izvor termo-mineralne vode u Europi.

KULTURNO-HISTORIJSKA OBILJEŽJA
Grad Bugojno je svoj najznačajniji ekonomski i društveni razvoj ostvario nakon II sv. rata, a posebno u poslijednje dvije decenije kada se svrstalo u red najrazvijenijih općina BiH. Najraniji pronalasci, koji svjedoče o postojanju neke vrste naselja u ovim krajevima datiraju čak do 3000 godine prije nove ere. Pronađeni su ostaci naselja Ilirskog plemena Sardeti na Gomilama kod sela Karadže. "Ad Matricem" je Rimski naziv vojničke utvrde koju su oni utvrdili na ovim prostorima kako bi zaštitili jednu od važnijih raskrsnica rimskih puteva, koji su vodili iz Dalmacije i Hercegovine za Srednju Bosnu i Panoniju. Ostaci starih rimskih puteva se mogu i danas vidjeti. Očuvana kaldrma, dio puta sa Kupreške visoravni prema Prensi (Pruscu) je jedan od takvih puteva. Ostaci keramike, stakla i metalurgije Rimskog vremena mogu se naći na Gradini, pored sela Sultanovići u blizini Bugojna. Iz perioda tursko-osmanlijske uprave najznačajniji spomenici suSultan-Ahmedova džamija, Rustempašića kula Sulejmanpašića kula. Iz austrougarskog perioda, značajne su katolička Crkva sv. Ante Padovanskog, Crkva sv. Ilije Proroka i Crkva prečisto srce Marijino. Na području Poda je pronađeno više desetina raznih predmeta i zdjela, gdje je pronađena također, zdjela sa najstarijim natpisom, koja potiče iz IV stoljeća prije naše ere. Bitno je spomenuti i srednjovjekovni grad Susid se nalazi na području između sela Gračanice i Kordića.

ZAŠTO DOĆI
Bugojno spada u bh gradove, koji nisu izrasli iz osmanske urbane tradicije, zbog čega njegov razvoj krajem XIX i početkom XX stoljeća posjeduje karakteristike drukčije od osobina gradova, koji su nosili duboko urezane odlike duge historije orijentalno-islamskog i orijentalno-balkanskog grada. Grad Bugojno ima veliki turistički značaj za Bosnu i Hercegovinu, te se njegove vrijednosti ogledaju u mnogobrojnom zelenilu, šumskom bogatstvu, mnoštvom autohtone divljači, prelijepim rijekama, pritokama i jezerima, prirodnim ljepotama, kulturno-historijskim spomenicima i znamenitostima, ali također i gostoprimstvom domaćina, koji su ovaj bugojanski kraj svrstali u veoma atraktivnu i kvalitetnu turističku destinaciju.